Smjer Menadžment ruralnog turizma, predmet Agroturizam

Naziv predmeta Agroturizam
Studijski program PDSS Menadžment, smjer Menadžment ruralnog turizma
Status predmeta Izborni
Godina 3. godina (6.semestar)
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 3
Broj sati (P+V+S) 30P+15S

 

1.       OPIS PREDMETA
1.1.     Ciljevi predmeta
·         Argumentirati mišljenje o ključnim pojmovima ruralnog turizma.

·         Analizirati i usporediti dosadašnji razvoj agroturizma u Republici Hrvatskoj.

·         Procijeniti poticajne i ograničavajuće čimbenike razvoja agroturizma na području Republike Hrvatske.

·         Procijeniti ulogu i važnost institucionalne podrške u razvoju agroturističkog poduzetništva.

1.2.     Skupovi ishoda učenja, razine prema HKO, obujam te ishodi učenja i njihov postupak i primjeri vrednovanja
Naziv skupa ishoda učenja: Agroturizam – teorijsko razmatranje Razina: 6 Obujam: 1 ECTS
Ishodi učenja:

·         Razlikovati i argumentirati mišljenje o pojmovima ruralni turizam, seoski turizam i agroturizam.

·         Utvrditi osnovne terminološke pojmove i karakteristike agroturizma.

·         Usporediti pojavne podoblike agroturizma.

·         Kritički prosuditi značaj i specifičnosti poljoprivredne proizvodnje u organiziranju turističkih aktivnosti na ruralnom prostoru.

·         Analizirati i usporediti dosadašnji razvoj agroturizma u statističkim regijama Hrvatske.

·         Utvrditi status i ulogu agroturizma za razvoj lokalne (ruralne) zajednice na temelju analize ekonomskih i neekonomskih učinaka.

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja:

Na temelju zadatka čiji je cilj da pojedinac/student pokaže i primjeni usvojeno znanje te odabere ili kreira adekvatno rješenje.

Primjeri ispitnih zadataka:

Student treba utvrditi osnovne terminološke pojmove i karakteristike agroturizma te usporediti njegove pojavne podoblike. Utvrditi status i ulogu agroturizma u zadanoj lokalnoj zajednici na temelju analize ekonomske i neekonomske učinke. Analizirati i usporediti dosadašnji razvoj agroturizma u statističkim regijama Hrvatske te na temelju utvrđenih spoznaja predložiti smjernice za poticanje njegovog razvoja.

Naziv skupa ishoda učenja: Poslovanje poduzetnika u agroturizmu Razina: 6 Obujam: 2 ECTS
Ishodi učenja:

·         Samoprocijeniti poticajne i ograničavajuće čimbenike razvoja konkretne agroturističke destinacije.

·         Utvrditi i obrazložiti oblike turističkih aktivnosti na agroturističkom imanju s obzirom na vrstu poljoprivredne proizvodnje.

·         Vrednovati atraktivne čimbenike ključne za unaprjeđenje poslovanja agroturističkog gospodarstva te argumentirati i obraniti stav o istima.

·         Utvrditi zakonske obaveze tijekom poslovanja.

·         Procijeniti ulogu i važnost institucionalne podrške u razvoju poduzetništva u agroturizmu

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja:

Na temelju zadatka čiji je cilj da pojedinac/student pokaže i primjeni usvojeno znanje te odabere ili kreira adekvatno rješenje.

Primjeri ispitnih zadataka:

Vrednovati atraktivne čimbenike u zadanoj ruralnoj turističkoj destinaciji ključne za unaprjeđenje poslovanja agroturističkog gospodarstva te argumentirati i obraniti stav o istima. Student treba procijeniti poticajne i ograničavajuće čimbenike razvoja za konkretnu agroturističku destinaciju prema primjeru poslovnog slučaja (case study).

1.3.     Sadržaj predmeta
Terminološka razdioba ključnih pojmova u ruralnom turizmu. Terminološko određenje pojma agroturizma. Pretpostavke i činitelji razvoja agroturizma: atraktivnost lokacije, uređenost turističkog seljačkog obiteljskog gospodarstva, atraktivnost ponude, edukacijske i promidžbene pretpostavke itd. Značaj I specifičnosti poljprivredne proizvodnje kao atraktivnog čimbenika u organizaciji ruralnih turističkih aktivnosti.. Agroturistička destinacija. Profil agroturističkog potrošača. Klasifikacija agroturističkih oblika ruralnog turizma. Osmišljavanje turističke ponude temeljene na karakteristima poljoprivredne proizvodnje Održivi turizam: teorija i praksa. Ekonomski i neekonomski učinci agroturizma. Agroturizam u RH (komparativna analiza po statističkim regijama. Institucionalni okvir (poseban osvrt na zakonsku regulativu). Ograničavajući čimbenici agroturističkog razvoja. Tendencija razvoja agroturizma u Kontinentalnoj regiji i na širem području Republike Hrvatske.
1.4.     Vrste izvođenja nastave predavanja

seminari i radionice

terenska nastava

1.5.     Komentari
1.6.     Obveze studenata
Studenti će biti obvezni pohađati nastavu i biti aktivni tijekom predavanja uz kontinuiranu provjeru znanja putem dva kolokvija. Obveza studenata je izrada timskog projekta i zadatke s terenske nastave. Nakon odslušanog kolegija, studenti koji će  ostvarili pravo na potpis indeksa biti će dužni pristupiti ispitu, koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela.
1.7.     Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave 1 ECTS bod Aktivnost u nastavi 0,1 ECTS boda Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit 0,4 ECTS boda Usmeni ispit 0,3 ECTS boda Referat Praktični rad
Projekt 0,5 ECTS boda Kontinuirana provjera znanja 0,5 ECTS boda
Portfolio Terenska nastava 0,2 ECTS boda
1.8.     Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu bit će provedeno prema sljedećoj internoj bodovnoj kvantifikatorskoj shemi (ukupno 100 bodova):

·         pohađanje nastave: 3 boda;

·         aktivnost u nastavi: 2 boda;

·         kontinuirana provjera znanja: 40 bodova;(ukoliko student uspješno položi oba kolokvija, oslobođen je pismenog ispita)

·         projekt: 25 bodova;

·         terenska nastava i zadatak s terenske nastave: 10 bodova

·         pismeni ispit: 40 bodova;

·         usmeni ispit: 20 bodova.

1.9.     Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.       Tubić, D. (2019): RURALNI TURIZAM: od teorije do empirije. Virovitica: Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

2.       Baćac, R. (2011): Priručnik za bavljenje seoskim turizmom – korak po korak od ideje do uspješnog poslovanja. Zagreb: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, dostupno: http://www.mint.hr/default.aspx?id=7939

3.       Demonja, D., Ružić, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvima. Zagreb: Meridijani.

4.       Ružić, P. (2009): Ruralni turizam. Pula: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč.

1.10. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.       Tubić, D., Bosnić, I., Bedeković, V. (2013): Key aspects of agrotourism businesses in times of crisis. U: Radić Lakoš, T. (ur.), Zbornik radova 1. znanstvenostručne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Izazovi današnjice: Turizam danas – za sutra“, God. 7., Broj 4., (ISSN 1846-6699), Šibenik: Veleučilište u Šibeniku, str. 255-266.

2.       Zrakić, M., Grgić, I., Županac, G., Gugić, J. (2012): Značajke agroturističke potražnje u odabranim županijama Hrvatske. 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture, Hrvatska, Opatija, str. 239-243.

3.       Demonja, D., Baćac, R. (2011): Agritourism development in Croatia. Studies in physical culture and tourism,  Vol. 18., No. 4: 361-370.

4.       Demonja, D. (2011): Croatian congresses on rural tourism: experiences and guidelines. Journal of Central European Agriculture, Vol. 12., No. 4: 667-679.

5.       Erstić, M., Mikuš, O., Mesić, Ž. (2011): Uloga agroturizma u socioekonomskom razvoju Zadarske županije – opažanja dionika ruralnih područja. Agronomski glasnik, Vol. 73., No. 4-5: 245-262.

6.       Erstić, M., Mikuš, O., Mesić, Ž. (2011): Uloga agroturizma u socioekonomskom razvoju Zadarske županije – opažanja dionika ruralnih područja. Agronomski glasnik, Vol. 73., No. 4-5: 245-262.

7.       Ilak Peršurić A.S., Juraković L., Tomčić Z. (2010): Estrinzični i intrinzični ograničavajući faktori razvoja agroturizma – primjer Istre. Zbornik radova 45. hrvatski & 5.međunarodni znanstveni simpozij agronoma, str. 254-257.

8.       Brščić, K., Franić, R., Ružić, D. (2010): Why Agrotourism – owner’s opinion. Journal of Central European Agriculture, Vol. 11., No. 1: 21-42.

9.       Sznajder, M., Przezbórska, L., Scrimgeour, F. (2009): Agritourism. Wallingford: CABI.

10.     Mišćin, L. Mađer, B.  (2008): Aktualno stanje turizma u ruralnom prostoru Hrvatske 2008. godine. Zagreb: Sektor za turizam HGK, dostupno: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13081.ppt

11.     Leko-Šimić, M., Čarapić, H. (2007): Agroturizam u istočnoj Hrvatskoj:  Model razvoja i prilagodba novom tržišnom segmentu. U: Baćac, R. (ur.) Zbornik radova 1. Hrvatskoga kongresa o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem „Perspektive razvoja ruralnog turizma“, Hvar, 17. – 21. listopada 2007., Zagreb: Hrvatski farmer d.d., str. 281-289.

12.     Jelinčić, D.A. (2007): Agroturizam u europskom kontekstu, Studia ethnologica Croatica, Vol. 19., No.1.: 269-291.

13.    Rajko, M., Tomčić, Z., Juraković, L. (2007): Poticajne mjere u razvoju agroturizma. U: Baćac, R. (ur.) Zbornik radova 1. Hrvatskoga kongresa o ruralnom turizmu s međunarodnim sudjelovanjem „Perspektive razvoja ruralnog turizma“, Hvar, 17. – 21. listopada 2007., Zagreb: Hrvatski farmer d.d., str. 353-363.

14.    Pulina, M., Dettori, D.G., Paba, A. (2006): Life cycle of agrotouristic firms in Sardinia. Tourism Management, Vol. 27: 1006-1016.

15.    Hajdaš Dončić, S., Štefanec, P. (2006.): Agroturizam. Pregrada: Matis.

16.    Hrvatska gospodarska komora – sektor za turizam i ugostiteljstvo (2002): Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima: Tko se, kako i zašto može baviti turizmom na seoskom obiteljskom gospodarstvu. Zagreb, http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/2197.pdf

17.    Franić, R., Grgić, Z. (2002): Agrotourism on a Family Farm in Croatia – Prospects for Development. Agriculturae Conspectus scientificus, Vol. 67., No.3: 131-141.

1.11.   Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija određeni su općim aktima Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.