Smjer Informatički menadžment, predmet Poslovna organizacija

STUDIJ MENADŽMENT
SMJER INFORMATIČKI MENADŽMENT
ŠIFRA I NAZIV PREDMETA POSLOVNA ORGANIZACIJA
STATUS PREDMETA Izborni
SEMESTAR 4. semestar
BODOVNA VRIJEDNOST I

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6
Broj sati (P + V + S) 30+0+15
OPIS PREDMETA
CILJEVI PREDMETA
Upoznati studenta sa osnovama organizacije odnosno s osnovnim elementima koji na nju utječu, oblikuju te pomoću kojih se ona formira.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA ZA PREDMET
·          Pravilno definirati osnovne pojmove vezane uz organizaciju, njenu ulogu, obilježja i specifičnosti.

·          Pravilno analizirati brojne  činitelje koji utječu na organizaciju kao i na formiranje organizacijske strukture.

·          Analizirati važnost elemenata koji utječu na organizacijsku strukturu

·          Pravilno analizirati univerzalne probleme s kojima se suočava organizacija
SADRŽAJ PREDAVANJA
Osnove organizacije; pojam i definicije organizacije, ciljevi, vrste, uloga i značenje. Organizacijska načela i metode.

Klasična, neoklasična i moderna teorija. Faktori oblikovanja organizacije; Unutrašnji faktori organizacije (ciljevi i strategija; zadaci i tehnologija; veličina; životni ciklus organizacije; zaposleni). Vanjski faktori organizacije (institucionalni uvjeti; integracijski procesi; tržište); razvoj znanosti i tehnike. Organizacijska struktura. Organizacija elemenata organizacijske strukture. Menadžment; pojam i definiranje; odnos menadžmenta i vođenja; razine menadžmenta i odlučivanje. Organizacijska dinamika; pojam i definiranje promjena. Faktori i vrste promjena; organizacijska kultura. Konflikti u organizaciji; upravljanje konfliktima. poduzeće kao objekt organizacije. Pojam i definiranje poduzeća (poduzetništvo, poduzetnik, pravni oblici). Organizacija i raščlanjivanje funkcija; funkcija istraživanja i studija proizvoda. Rješavanje organizacijskih problema. Istraživanje i oblikovanje organizacije; razvoj organizacije.
SADRŽAJ SEMINARA
Teme seminarskih radova pokrivaju cjelokupni teoretski sadržaj kolegija. Seminarska nastava obuhvaća pripremu za kolokvije te njihovu analizu.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE PREDAVANJA:

·          predavanja,

·          diskusije,

·          simulacije,

 SEMINARI:

·          Priprema izrade, prezentacija i obrana seminarskog rada.

·          Rješavanje samostalnih i grupnih zadataka.
PRAĆENJE RADA STUDENATA:
·          Pohađanje nastave

·          Aktivnost na nastavi

·          Seminarski rad

·          Esej

·          Kontinuirana provjera znanja

·          Pismeni ispit, usmeni ispit
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NA ZAVRŠNOM ISPITU
Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave sudjelovanjem u izradi seminara. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene seminara, ocjene kolokvija te ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koji se odnose na predavanja pri formiranju konačne ocjene.
OBVEZATNA LITERATURA
    1.          Sikavica, P. (2011): Organizacija. Zagreb: Školska knjiga
DOPUNSKA LITERATURA
–
NAČINI PRAĆENJA KVALITETE KOJI OSIGURAVAJU STJECANJE IZLAZNIH ZNANJA, VJEŠTINA I KOMPETENCIJA
Studenti će aktivno prisustvovati i raditi na nastavi. Evidencija rada studenata i njihova napretka prikazivati će se tjedno prema zadanim elementima praćenja. Na kraju semestra bit će napravljena evaluacija kolegija i nastavnika. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata korist će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata.