Smjer Informatički menadžment, predmet Uvod u baze podataka

Opće informacije
Naziv predmeta Uvod u baze podataka
Studijski program PDSS Menadžment, smjer Informatički menadžment
Status predmeta Obvezatan
Godina 3.godina (5.semestar)
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent opterećenja studenata 5
Broj sati (P+V+S) 30P+30V
1.        OPIS PREDMETA
1.1.      Ciljevi predmeta
Kako će studenti u svakom slučaju u svom budućem poslu imati doticaja s bazama podataka, potrebno je osigurati da znaju pravilno definirati temeljne pojmove vezane uz baze podataka. Dio studenata će raditi na nivou administriranja i održavanja baza podataka, dok će drugi dio kreirati nove baze, modele i relacije. U ovom predmetu je nužno dobiti osnove baza. Student bi trebao moći:

·       izraditi i razumjeti jednostavniji konceptualni odnosno logički model podataka

·       definirati temeljne naredbe SQL jezika, te rješavati jednostavnije programske zadatke u SQL-jeziku,

·       samostalno koristiti Microsoft Access, MySQL, MSSQL server i SQLite,

·       razumjeti što je ODBC i moći ga praktično koristiti

1.2.      Uvjeti za upis predmeta
Nema
1.3.      Očekivani ishodi učenja za predmet
  • Definirati osnovne pojmove i koncepte teorije relacijskih baza podataka
  • Primijeniti naučene teorijske osnove, te kreirati bazu podataka u konkretnim/ poznatijim  DBMS sustavima
  • Koristeći teorijske principe, kreirati / komentirati shemu baze podataka, te jednostavnije SQL procedure/trigere
  • Kreirati jednostavne SQL DDL i DML komande
  • Kreirati i praktično primijeniti ODBC sučelje prema bazama podataka
1.4.      Sadržaj predmeta
Uvod u kolegij i baze podataka. Pojam baze podataka, sadržaj baze podataka – podaci i meta-podaci. Model podataka, semantika, ANSI/SPARC arhitektura. Apstrakcije podataka. Konceptualno modeliranje – ER-model. Relacijski model podataka – uvod, struktura, integritet. Operacije u relacijskom modelu podataka. Logički model podataka – normalizacija, IDEF1X . SQL – pojam, standard, razvoj. SQL DDL. SQL DML. Napredna upotreba SQL. Transakcije, procedure, funkcije, trigeri. Sigurnost i zaštita – autorizacija, privilegije. Pogledi – vrste, namjena. Vjernost DBMS sa RMP i Coddova pravila. Distribuirane baze. Napredni koncepti i primjene baza podataka. Nerelacijske baze podataka (MONGODB).
1.5.      Vrste izvođenja nastave predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

 samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo ___________________

1.6.      Komentari
1.7.      Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati predavanja i biti aktivni tijekom predavanja.

Obveza studenta je pripremiti se i odraditi laboratorijske vježbe.

Nazočnost na predavanjima, te izrađene laboratorijske vježbe uvjeti su za potpis.

1.8.      Praćenje rada studenata
Pohađanje nastave 0,6 ECTS Aktivnost u nastavi 0,2 ECTS Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit 1,2 ECTS Usmeni ispit 1,2 ECTS Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja 0,6 ECTS Referat Praktični rad 1,2 ECTS
Portfolio
1.9.      Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu bit će provedeno prema sljedećoj internoj bodovnoj shemi (ukupno 90 bodova, s tim da je realni maksimum 54 boda – pribraja se ili rezultat kolokvija ili rezultat pismenog dijela ispita):

·         pohađanje nastave: 9 bodova;

·         aktivnost u nastavi: 3 boda;

·         rad u laboratoriju: 18 bodova

·         kontinuirana provjera znanja: 24 boda

·         pismeni ispit: 18 bodova

·         usmeni ispit: 18 bodova.

 

Predavanja:

Student svakim dolaskom na predavanje i vježbe može ostvariti kumulativno do 12 bodova.

Aktivnost na nastavi:

Aktivnost na nastavi podrazumijeva sudjelovanje u nastavi (postavljanjem i odgovaranjem na pitanja), sudjelovanje u provjerama znanja, kao i konzultacije s nastavnikom. Student aktivnim sudjelovanjem na nastavi maksimalno može steći dodatnih 6 bodova.

Laboratorijske vježbe:

Student je dužan nazočiti svim laboratorijskim vježbama te ih odraditi prema pisanim uputama. To je uvjet za potpis, a smatramo kako je student koji korektno odsluša sve gradivo te znanja s predavanja eksperimentalno nadogradi i verificira napravio već ogroman korak prema usvajanju svih željenih ishoda učenja. Rad u laboratoriju bit će koncipiran tako da student u prvom dijelu napravi propisani zadatak slijedeći upute iz priprema, a u drugom dijelu stečena znanja pokuša primijeniti na konkretnom zadatku koji dobije od nastavnika. Kolokviranje podrazumijeva kratku prezentaciju rješenja uz komentare. Sama nazočnost i odrađivanje vježbi prema uputama su uvjet za potpis, a ujedno mogu studentu donijeti 6 bodova. Dodatnih 12 bodova može dobiti na osnovu izrađenih zadataka odnosno uspjeha u kolokviranju laboratorijskih vježbi, ali to nije uvjet za potpis.

Kolokviji:

Dva pismena kolokvija u trajanju od 90 min. bit će provedena u skladu s unaprijed najavljenim terminima (okvirni termini provedbe kolokvija su 7. i 14. tjedan nastave). Za prolaz na svakom od kolokvija, student mora ostvariti najmanje 7 bodova od maksimalnih 12.

Studentima koji su stekli uvjet za potpis, te uspješno kolokvirali laboratorijske vježbe i položili oba kolokvija, bit će ponuđena konačna ocjena ispita, prema sljedećoj kriterijskoj tablici:

·         30 – 35  (2) dovoljan

·         36-45    (3) dobar

·         46 – 50  (4) vrlo dobar

·         51 – 54  (5) izvrstan

Studenti koji su stekli uvjet za potpis, ali nisu zadovoljili kriterije po kojima bi im bila ponuđena konačna ocjena ispita, polažu pismeni i usmeni dio ispita.

Pismeni dio ispita može biti zamijenjen kolokvijima, ukoliko je student položio oba kolokvija. Ova supstitucija vrijedi samo jednom – do polaganja ispita ili do prvog pada na ispitu, a najdalje u roku od godine dana nakon što je student odslušao predmet.

Pismeni ispit:

Pismeni ispit odvija se u trajanju od 90 min. i na njemu student može dobiti maksimalno 24 boda. Za studente koji su položili oba kolokvija, zbroj bodova na kolokvijima se množi sa 0,75.

Usmeni ispit:

Studenti/studentice koji budu kolokvirali ili položili pismeni ispit ostvariti će pravo izlaska na usmeni ispit na istom ispitnom roku. Usmeni ispit biti će održavan prema naznačenim ispitnim rokovima i terminima, a studenti će biti obvezni prethodno se prijaviti za tekući ispitni rok putem ISVU sustava (Studomat). Usmeni ispit obuhvaćati će pitanja iz čitavog nastavnog gradiva, s posebnim naglaskom na rad u laboratoriju, a nosi maksimalno 12 bodova.

Konačna ocjena:

Konačna ocjena formirati će se na temelju zbroja bodova ostvarenih na kolokvijima, vježbama, kolokvijima/pismenom te usmenom ispitu.

Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti na kolegiju je 66 bodova. Konačne ocjene se računaju prema sljedećoj kriterijskoj tablici unutar koje je primijenjena distribucija prolaznih ocjena o donosu na broj bodova sukladna normalnoj (Gauss) raspodjeli.

·         0 – 34    (1) nedovoljan

·         35 – 40  (2) dovoljan

·         41 – 50  (3) dobar

·         51 – 60  (4) vrlo dobar

·         61 – 66  (5) izvrstan

1.10.   Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.        M. Varga: Baze podataka, DRIP- Zagreb, 1994.

2.       Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.

3.       Tina Kaštelan, Ivan Mesic: Uvod u baze podataka, Algebra, Zagreb, 2009.

1.11.   Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.        S. Tkalac: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.

2.        E. F. Codd, The Relational Model for Database Management: Version 2, Addison Wesley Publishing Company, April 1990

1.12.     Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija određeni su općim aktima Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.